Rimska cesta
Nedaleko od legijskog uporišta Tilurium (Gardun pored Trilja), na položaju Samoleč, pronalaze se ostaci antičkog kolnog puta cestovne mreže koja je povezivala grad Salonu sa zaleđem rimske provincije Dalmacije. Napuštajući Salonu preko Kliškog prijevoja (Klis – Grlo), ovaj komunikacijski pravac se pružao duž dugopoljske visoravni i kod zaselka Kapela odvajao od prometnice za veteransku koloniju Aequum (Čitluk kod Sinja) na sjeveroistok prema rimskom vojnom logoru Tilurium, odnosno prijelazu – mostu na rijeci Cetini Pons Tiluri (Trilj). Pons Tiluri je bio značajno prometno čvorište od kojeg su se granala dva magistralna pravca, velike gospodarske važnosti za rimsku Dalmaciju i Carstvo općenito. Jedan je vodio na rudarsko područje Srebrenice (Argentaria) u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, dok se drugi usmjeravao jugoistočno na trgovačku luku Narona (Vid kod Metkovića) u dolini rijeke Neretve.
Cesta na Samoleču danas je sačuvana u dužini od otprilike 500 m, dok njena širina se uglavnom kreće u rasponu od 4 do 6 m. Na pojedinim dijelovima vidljivi su ostaci kaldrme sa pripadajućim rubnicima i podzidama, te isto tako kolotečine kao materijalni dokaz intenzivnog kolskog prometa na ovoj cestovnoj dionici tijekom antike