Flora

Više od pola površine Kamešnice prekriveno je travnjacima. Nekoliko ih je tipova, a iznimno su bogati biljnim vrstama. Suhi kontinentalni travnjaci razvijeni su na manjim visinama i važni su lokaliteti za kaćune (porodica orhideja), pretplaninski i planinski vapnenački travnjaci ili rudine obrastaju najviše površine Kamešnice, a sadrže važne endemične biljne vrste ili zaštićene vrste, dok vlažni travnjaci na krškim poljima također imaju neke od zaštićenih i endemičnih biljnih svojti.

Tu spadaju:

• Kockavica
• Dalmatinsko zvonce
• Jadranska perunika
• Klekovina ili krivulj
• Sunovrat ili narcis
• Skopolijeva gušarka
• Modra sasa

Fauna

Sisavci

Gorski prostori Kamešnice pružaju dobre životne uvjete velikim kopnenim predatorima, a činjenica da se na Kamešnici susreću sve tri vrste velikih zvijeri (red Carnivora) koje žive u Europi: smeđi medvjed, sivi vuk i eurazijski ris, riječito govori o stupnju očuvanosti hrvatske prirode općenito o značenju gorja Kamešnice u sustavu europskih prirodnih staništa.

Tu spadaju:

• Dinarski voluhar
• Zec
• Lisica
• Jazavac
• Divlja svinja
• Sivi vuk
• Smeđi medvjed
• Divlja mačka
• Kuna bjelica

Herpetologija

Herpetofauna na prostoru Trilja uključuje petnaestak vrsta guštera, zmija i vodozemaca, od kojih su neke svojte ugrožene uglavnom zbog sužavanja ili degradacije njihovih specifičnih staništa. Triljski dio Kamešnice je stanište ugroženih vrsta: planinskog žutokruga, mosorske guštarice i čovječje ribice.

Tu spadaju:

• Čovječja ribica
• Krška gušterica
• Šara poljarica
• Bjelouška
• Poskok
• Smeđa krastača
• Pjegavi daždevnjak
• Blavor

Kukci

Relativno dobro očuvana, prostrana i raznovrsna staništa Kamešnice i donjeg toka Cetine, utočišta su mnogim vrstama beskralježnjaka čiji je životni prostor, zbog specifičnih uvjeta koje traže, u europskim okvirima ugrožen, a mnogi su od njih endemični i uvršteni na Crvenom popisu (neke vrste tulara, vretenaca, obalčara, ravnokrilaca i dr.).

Posebnu grupu čine beskralježnjaci koji žive u špiljama i jamama. Njihova biologija nije dovoljno poznata, no zaštićeni su zajedno sa špiljskim kralježnjacima kao speleofauna u cijelini.

Tu spadaju:

• Dalmatinski okaš
• Danje paunče
• Lastin rep
• Stršljen
• Velika četveropjega cvilidreta
• Jelenak
• Bumbar
• Alpinska strizibuba

Ptice

Triljski prostor pruža izvorne životne uvjete nemalom broju vrsta ptica koje su proglašene europski ugroženima, a riječ je o tridesetak vsta koje se sreću na širem obuhvatu cetinskog područja. Ovaj duboko kopneni dalmatinski kutak posljednje je pribježište nekolicini koje se, unutar hrvatskih granica, gnijezde jedino tu i nigdje više. Stoga su te malobrojne populacije zaštićene, ne samo državnim i međunarodnim aktima o zaštiti ptica, već i onima o zaštiti njihovih staništa.

Tu spadaju:

• Brljak ili vodenkos
• Crnoprugasti trstenjak
• Sova ušara
• Češljugar
• Vjetruša

Ribe

Premda slatke vode predstavljaju tek mali postotak ukupne vodene površine, jedna trećina svih riba primarno su slatkovodne vrste. Do danas je opisano oko 10 000 vrsta slatkovodnih riba, a svake godine otkrije se oko 200 novih vrsta. Europska ihtiofauna broji oko 316 vrsta slatkovodnih riba, a smanjenje njene raznolikosti posljedica je ledenih doba.

Sve riblje vrste koje žive u slatkim vodama u Hrvatskoj pripadaju razredu Actinopterygii (zrakoperke) i redovima Chondrostei (štitonoše) i Teleostei (prave koštunjače). U Hrvatskoj nalazimo oko 150 vrsta slatkovodnih riba raspoređenih u 29 porodica, te 15 redova.

Tu spadaju:

• Ilirski klen
• Cetinska ukliva
• Potočna pastrva
• Cetinski vijun
• Oštrulj
• Podbil

Izvor: Medpaths