Na istočnoj jadranskoj obali Rimljanima su najduži otpor pružali upravo Delmati (156. pr. Kr. – 9. po. Kr.). Rimska provincija Dalmacija svoje ime zahvaljuje upravo ilirskim Delmatima.

Razdoblje rimsko-delmatskih borbi završilo je rimskim trijumfom nakon gušenja panonsko-delmatskog, tzv. Batonovog ustanka (6. – 9.).

Rimljani su na Gardunu iznad današnjeg Trilja, u najznačajnijem dijelu delmatskog područja, podigli vojni logor Tilurium gdje se utaborila njihova VII. legija koja je zbog vjernosti caru dobila naziv Claudia pia fidelis (vjerna i odana Klaudiju).

Split.

Kao i u drugim dijelovima Carstva, Rimljani i u triljski kraj donose svoje gospodarske i kulturne stečevine te grade sustav kolnih cesta od Salone prema nutrašnjosti Provincije Dalmacije.

O popravku i značaju rimskog mosta na Cetini kod Trilja svjedoči spomen- ploča iz 184. godine (pronađena 1849.) s natpisom: „Car Cezar Marko Aurelije Komod Antonin … most na rijeci Cetini (pontem Hippi fluminis), ruševan od starosti obnovi na trošak i radom stanovnika Nova (Runovići), Delminija (područje Tomislavgrada) i Ridita (Danilo kod Šibenika).''

O antičkom imenu rijeke Cetine (Hippus), uz navedeni natpis o popravku mosta, svjedoči i zavjetni žrtvenik s poč. III. st. (pronađen 1939. u koritu Cetine kod Trilja) s natpisom: “Jupiteru najboljemu i najvećemu i božanstvu rijeke Hipusa (… et N/umini/ H/ippi/ Fl/uvii)… postavi Gnej Tulije Faventin konzularni beneficijar I. legije Pomoćnice…”.