U ustroju mletačke vlasti u Dalmaciji na čelu s općim providurom u Zadru, Trilj je pripadao Sinjskom okružju (Territorio di Sign) na čelu s providurom, vojnim i političkim upraviteljem. U to doba uveden je krajiški upravni, vojni i zemljoposjednički ustroj pa se od tada koristio naziv Cetinska krajina.

Stanovništvo Cetinske krajine bilo je organizirano u dvije serdarije.

Prostor do Cetine bio je pod upravom serdara Vučkovića, ali i neka sela preko rijeke, među njima Rože i Voštane. Serdariji Grabovac pripadala je većina područja triljskog kraja. Njihova serdarija bila je organizirana u 7 banderija. Na čelu banderija bili su harambaše ili kapetani sela, a uz njih (seoske glavare) seosku vlast obnašali su suci – birani na godinu dana te čauši, koji su oglašavali proglase i naredbe.

Područje Trilja s crkvom sv. Mihovila, bilo je u sastavu banderije Odrljin iz sela Košuta, a uz nju se spominje i banderija Šipić.